Apokalipsa zdravlja: studenoga 2012

Kako nizak kolesterol može štetiti zdravlju




Već desetljećima slušamo o opasnostima visokog kolesterola, ali jeste li znali da NIZAK kolesterol može dovesti do nasilja prema sebi i drugima i vezan je uz preuranjeno starenje, smrt i ostale ozbiljne zdravstvene učinke? Ako ste zabrinuti zbog visoke razine kolesterola i svoje srce održavate zdravim, nemojte se odmah odreći jaja i slanine. Novo istraživanje ukazuje da su zapravo korisni.

U svijetu koji je poludio s anti-kolesterolnom tjeskobom i gdje se gutanje lijekova namijenjenih trovanju tijela više ne sintetizira i na neki način se smatra zdravim ponašanjem, osvježavajuće je vidjeti neka istraživanja o zdravstvenim prednostima kolesterola, ili obratno, opasnostima niskog kolesterola.


Kolesterol je potreban za sprječavanje agresije:  Već je gotovo 30 godina poznato da su niske serumske razine kolesterola povezane s obično nasilnim tendencijama ubilačkih prijestupnika pod utjecajem alkohola. Od tada je barem 8 studija potvrdilo ili istražilo poveznicu između kolesterola i nasilja, uključujući nasilje prema sebi i drugima.

Jedno od mogućih objašnjenja ove veze je objašnjeno u članku objavljenom u britanskom časopisu Psihijatrija 1993.g : „Jedna od funkcija serotonina u središnjem živčanom sustavu je suzbijanje impulsa štetnog ponašanja…Nizak kolesterol membrana smanjuje broj serotoninskih receptora. Budući da se membranski kolesterol slobodno razmjenjuje s okolnim medijem, snižene serumske koncentracije mogu doprinijeti smanjenju serotonina u mozgu uz lošije suzbijanje agresivnog ponašanja.“ Ne iznenađuje što se sada pojavilo nekoliko izvješća o statinima za snižavanje kolesterola a koji doprinose razdražljivosti i/ili agresiji.


Kolesterol je potreban u borbi protiv raka: Još je od 80-ih poznat obrnut odnos između razine kolesterola i rizika od obolijevanja od raznih rakova, te smrtnosti povezane s rakom. Od tada je veza između kolesterola i raka potvrđena nekoliko puta. Zbog toga se moglo i očekivati da će korištenje statina biti povezano s povećanom učestalošću raka, što doista i jest tako. Čak i kada uzmete takozvani „loš“ LDL kolesterol i primijenite ga u kulturi vrlo malignih i na lijekove otpornih stanica leukemije, one gube otpornost na kemoterapiju. Sada više i ne zvuči kao „loša“ supstanca, zar ne?

Kolesterol je potreban kako bi se spriječio hemoragijski moždani udar:  Postoje dvije vrste moždanog udara: 1. Ishemijski, povezan s nedostatkom protoka krvi i kisika do mozga i 2. Hemoragijski, povezan s puknućem krvnih žila u mozgu i krvarenjem. Rizik za ovaj prvi, u teoriji, bi se mogao povećati u prisutnosti pretjerano oksidiranog kolesterola. Međutim, rizik za hemoragijski moždani udar je povećan kada su razine kolesterola niske.

1994.g je u Britanskom medicinskom časopisu u članku naslova „Procjena mogućih opasnosti smanjenja serumskog kolesterola“ navedeno da su istraživači otkrili da je „jedini uzrok smrti koja se može povezati s koncentracijom niskog serumskog kolesterola hemoragijski moždani udar“.


Kolesterol je potreban za pamćenje:   Nizak HDL kolesterol je identificiran kao rizični faktor za deficit i pad memorije u srednjim godinama. Čak i kod Parkinsonove bolesti, više koncentracije ukupnog serumskog kolesterola su povezane sa sporijim kliničkim napredovanjem bolesti

Iz tog razloga statini, koji sprečavaju proizvodnju kolesterola, ozbiljno utječu na mozak. FDA sada zahtjeva prikaz upozorenja da oni mogu negativno utjecati na memoriju.

Kolesterol je potreban za dugovječnost:   U fascinantnoj studiji objavljenoj 2011.g u PLoS-u, duljina telomera (završeci kromosoma koji sprječavaju oštećenje DNK vezano uz stanično starenje) je povezana s višim LDL i ukupnim kolesterolom. Veća duljina tih zaštitnih kapica znači viši kolesterol. Doista, nekoliko studija pokazuje da je niži kolesterol povezan s povećanom smrtnošću.

Kolesterol nam pomaže u borbi protiv infekcija:  Primijećeno je da ishrana bogata kolesterolom poboljšava stanje osoba oboljelih od tuberkuloze što je navelo istraživače da predlože da „bi se kolesterol trebao koristiti kao dopunska mjera pri liječenju od tuberkuloze“. Lijekovi koji snižavaju kolesterol pokazuju imunosupresivna i imunotoksična svojstva djelomično vjerojatno i zbog svojeg učinka na oštećivanje kolesterola.

S obzirom da je kolesterol ključan za sve životinjske oblike života i da ga je svaka stanica sposobna sintetizirati iz jednostavnih molekula, ne bismo trebali biti iznenađeni ovim primjerima o značajnim zdravstvenim dobrobitima kolesterola. Također ne bi trebalo biti čudno da  lijekovi za snižavanje kolesterola imaju više od 300 štetnih učinaka na zdravlje.




Dakle, ako je kolesterol toliko potreban tijelu, zbog čega se on ponekad opisuje kao „loš“ ili kao „dobar“? To je zbog toga što se, poput ulja i vode, kolesterol i krv ne miješaju. Kolesterol je masni spoj koji se neće razgraditi ili miješati s krvi koja je bazirana na vodi. Kada se u vašoj krvi nalazi previše kolesterola on se prikuplja na unutarnjim oblogama krvnih žila na sličan način na koji će se masnoća izlivena u sudoper sakupljati na cijevima. Kada se naslage kolesterola nakupe u arterijama, nastaje stanje poznato kao ateroskleroza ili „zadebljanje arterija“ što može dovesti do moždanog udara i srčanih bolesti.

Glavni krivac u ovom procesu je kolesterol koji je upakiran u lipoproteine koji sadrže manje proteina i više masnoće (LDL ili „loš“ kolesterol) koji se sakuplja u naslagama na stjenkama arterija. Kolesterol kojeg jetra „pakira“ u lipoproteine koji su ispunjeni proteinima, a siromašni masnoćama (HDL ili „dobar“ kolesterol) uklanja naslage LDL-a s arterija i tako čisti krvotok.

U zdravom tijelu ova učinkovita proizvodnja, sakupljanje i otprema održavaju savršenu ravnotežu.









Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...