Proljeće donosi krpelje | Apokalipsa zdravlja

Proljeće donosi krpelje




Lajmska borelioza ili Lymoeova bolest je do sada izazivala brojne kontroverze, kako zbog nedostatka adekvatnog liječenja, tako zbog efekata koji su uključivali simptome brojnih drugih bolesti, od lupusa, te brojnih srčanih i kardiovaskularnih, neuroloških i zglobnih poremećaja. S obzirom da ovu inflamatornu boljku prenose krpelji zaraženi bakterijama iz obitelji Borrelia potrebno je znati što više adekvatnih informacija kako bismo se adekvatno zaštitili.

   Lajmska ili Lymeova bolest – prijenosnici i simptomi?

Ovu inflamatornu bolest prenose različite vrste krpelja zaraženi bakterijom Borreliom. Na području Sjeverne Amerike je razlog za dobivanje Lajmske bolesti najčešće bakterijska varijacija pod imenom Borrellia burgdoferi sensu stricto, dok su na području Europe najčešće dvije varijacije Borrelije i to: Borrelia afzelii i Borrelia garinii.

Bolest je dobila ime po gradovima Lyme i Old Lyme u SAD-u gdje su se pojavili njeni prvi oblici 1975. Iako je bilo poznato da krpelji prenose ovu zarazu, njezin uzročnik je ostao nepoznat sve do 1981. kada je Willy Burgdorfer otkrio bakteriju Borelliu burgdoferi.


Borrelia burgdorferi snimljena mikroskopom. Ova rezistentna bakterija je uzročnik Lymeove bolesti

Lymeova bolest je najčešća zaraza koju prenose krpelji na sjevernoj hemisferi, iako svi krpelji mogu biti njeni prijenosnici, najčešći su kliconoše krpelji varijacije Ixodes ricinus. Osim Lajmskom boreliozom se mogu zaraziti i kućni ljubimci poput mačaka i pasa te je i njih potrebno zaštititi i pregledavati nakon šetnje po otvorenom.


Transmisija bolesti se obično događa kada je inficirani krpelj bio prikačen na mjesto ugriza 36-48 sati, tako da je iznimno važno dobro pregledati sve dijelove kože kako bismo otkrili eventualne parazite. Zapamtite krpelji su poprilično maleni prije nego li počnu isisavati krv, te ih je u područjima pokrivenima kosom i dlakom ponekad jako teško naći.

Ako zaraženi krpelj ostane ne mjestu uboda duže od 48 sati, Borrelia će ući pod kožu iz krpeljevih usta, te će se tijelom domaćina proširiti uz pomoć limfe, nakon toga će izazvati regionalnu limfadenopatiju, no također će se širiti i krvlju do mekanih organa.

U slučaju zaraze najčešći simptom je:

Erythema migrans ili crvenilo nastaje tri do 32 dana nakon zaraze s Lajmskom bolešću. Oko 75 bolesnika razvija crvenilo, najčešće na predjelu bedara, pazusima i abdomenu. Crvenilo se obično širi, dok centar kruga polako blijedi. Kako se bakterija širi tijelom tako se ovakvo crvenilo stvara na drugim mjestima.




Ostali simptomi su:

~  Klonulost i osjećaj malaksalosti.
~  Zimica ili vrućica.
~  Glavobolja.
~  Ukočenost ramena i vrata naročito zbog stvaranja meningitisa.
~  Mijalgije i antralgije.
~  Nesanica i razdražljivost.
~  Problemi sa srcem i nepravilan rad srca.
~  Artritis.
~  Lupus.
~  Bolovi i otok na zglobovima.
~  Mučnina i povraćanje.
~  Grlobolja i bolovi u limfnim čvorovima.
~  Fibromijalgija.



Neurološki poremećaji se javljaju na oko 15% zaraženih, oni mogu trajati mjesecima, no ponekad se takvi efekti ne povuku niti nakon liječenja.


Najčešći neurološki poremećaji izazvani Lajmskom boreliozom su:

~  Meningoencefalitis.
~  Kranijalni neuritis, naročito paraliza nervusa facijalisa (djelomična paraliza lica).
~  Senzorne i motoričke redikuloneuropatije, naročito nemogućnost pravilnog pokretanja ekstremiteta, a moguća je potpuna klonulost ruku ili pak paraliza jezika i nemogućnost govora.
~  Kod 5% pacijenata koji nisu otkrili zarazu, neurološki problemi se mogu otkriti godinama nakon dobivanja zaraze, a neko od njih imaju učinke koji nalikuju multipli sklerozi.



Otprilike 10-20% zaraženih ima simptome bolesti nekoliko mjeseci pa do nekoliko godina nakon ugriza krpelja, čak i ako pretraga slike pokaže da je krv u potpunosti čista od prisustva bakterije Borrelie.


   Super otporna bakterija

Kao što ste vidjeli Lymeova bolest sa sobom nosi brojne psihološke i fizičke probleme, njen uzročnik po mnogočemu nalikuje na bakteriju koja uzrokuje sifilis. Bakterija Borrelia spada u vrstu spiroheta (spiralnih bakterija) sačinjenih od 40%, no najveća opasnost ove bakterije se krije u duploj staničnoj membrani koju je jako teško uništiti. Njihovo najveće oružje je sposobnost mirovanja duboko u tkivu domaćina te mimikrija u različitim oblicima kako bi skrila svoj identitet i kako bi se obranila od imunološkog sustava.


Sve vrste krpelja mogu biti prijenosnici Laymove bolesti. Borreliu ispuštaju kroz slinu u ustima, za vrijeme hranjenja s našom krvi

Tretman liječenja od Lymeove bolesti iziskuje dugoročno uzimanje jakih antibiotika, a poznato je kako djeluju antibiotici na tijelo bolesnika. Najčešće prvo strada probavni sustav i crijevna flora, jer antibiotici ubijaju dobre i loše bakterije u nama. Nakon toga obično strada flora i sluzokoža u mokraćnom mjehuru i mokraćovodu, što omogućuje rast gljivica otpornih na antibiotike. No antibiotici su dugoročno najopasniji zbog toga što smanjuju otpornost imunološkog sustava osobe koja ih uzima, a baš takva jedinka je idealna za daljnje razmnožavanje bakterije Borrelie.

Iako se činilo kako je u većini slučajeva Borrelia pobjednik donedavno otkriće je u prvi plan izbacilo učinkovitost kanabisa na borbu protiv Lymeove bolesti.


   Nova nada

Kanabis na Lymeovu bolest djeluje na dva nivoa, prvo je da smanjuje simptome, uz pomoć pušenja kanabisa, dok je drugi nivo, potpuno uništavanje uzročnika Lajmske borelioze uz pomoć ulja ili maslaca od kanabisa.

Pionir istraživanja pozitivnih efekata Canabis sative indice na ljudsko tijelo, Rick Simpson, smatra da većina korisnih učinaka kanabisa nestane s njegovim dimom (pušenjem) te se čini da je velikim dijelom u pravu jer su deseci znanstvenih studija potvrdili kako je ulje kanabisa najučinkovitije u borbi protiv različitih bolesti.

Kako kanabis liječi Lajmsku boreliozu možete najbolje vidjeti na slučaju mlade Alexis kojoj je ova bolest dijagnosticirana u 14-toj godini. Ona je uzimala antibiotike sve dok joj nije u potpunosti propao probavni sustav, te je hospitalizirana zbog hemoragičnog kolitisa, koji je njena crijeva pretvorio u upaljeno i poluraspadnuto tkivo koje nije moglo obavljati svoj zadatak.


Neobična priča mlade Alexis, na gornjoj desnoj slici vidite Alexis s brojnim simptomima Lymeove bolesti, na donjoj desnoj slici je Alexis danas

Liječnici su tada skinuli s antibiotika no prepisali su joj snažne analgetike koje su joj pored Lymeove bolesti stvorile još veće mentalne i emocionalne poremećaje i stanja. Na koncu Alexis nije mogla niti govoriti, zaboravila je svoje ime, zaboravila je čitati i pisati, a činilo se kako će život proživjeti kako osoba sa specijalnim potrebama na koju će netko trebati paziti 24 sata na dan.

Kombinacija morfina ili lorazepama je gotovo of Alexis načinla ovisnicu, a nakon što je prvi put koristila kanabis stanje joj se naglo počelo poboljšavati i simptomi bolesti su počeli jenjavati.

Na koncu je Alexis počela uzimati ulje od kanabisa, u početnim danima imala je po deset epileptičnih napada na dan (serija napada je trajala godinu i pol dana od dijagnosticiranja Lajmove borelioze), nekoliko dana nakon toga napadi su nestali.

Mjesec dana nakon što je počela koristiti ulje kanabisa mogla se vratiti nazad u školu, a u vrijeme dok vi čitate ovaj tekst Alexis je ponovno samostalna mlada djevojka koja je u potpunosti rehabilitirana od bolesti.

Iako se ne zna kako direktno kanabis djeluje na nestanak Lajmske borelioze iz tijela, poznato je kakav je učinak kanabinoida na određene bolesti.

U studiji objavljenoj 2006. godine u znanstvenom žurnalu Molecular Pharmacology, pod naslovom „A molecular link between the active component of marijuana and Alzheimer’s disease pathology,“ je otkriveno kako kanabis u sebi sadržava spoj koji ima snažno terapeutsko djelovanje na Alzheimerovu bolest.


Ovaj spoj djeluje direktno na smanjenje površinskih simptoma kroz smanjenje gubitka pamćenja točnije povećanje funkcija pamćenja mozga, te na direktni uzročnik bolesti koji se odnosi na gubitak moždane mase, jer kanabis stopira umiranje moždanih stanica te pospješuje njihovo obnavljanje.

Znanstvenici, na čelu s Lisom M. Eubanks, Claudeom J. Rodgersom, Albertom E. Beuscherom, Georgeom F. Koobom, Atrhurom J. Olsonom, Tobinom J. Dickersonom i Kim D. Jandaom, su otkrili da THC iz kanabisa pomaže u stvaranju acetilkolina i njihovoj funkcionalnosti, s druge strane još uvijek su nepoznati procesi u kojima kanabis sprječava propadanje moždanih stanica i njihov oporavak.

Također je otkriveno kako kanabis smanjuje potrebu za sintetičkim lijekovima.

Znanstvenici sa sveučilišta u Tel Avivu su otkrili da stariji kronični bolesnici koji koriste marihuanu u medicinske svrhe doživljavaju ne samo smanjenje boli već i napredak u fizičkom, emocionalnom i kognitivnom zdravlju. Istraživanje je provedeno na 19 stanovnika staračkog doma Hadarim u Izraelu, starosne dobi između 69 i 101, a patili su od raznih medicinskih stanja, uključujući bol, spazam mišića, drhtanje i nedostatak apetita. Sudionici su koristili medicinsku marihuanu (kanabis) u obliku dima, pare, ulja ili praha tri puta na dan. Tijekom godine, praćena su fizička poboljšanja sudionika kao i čimbenici poboljšanja kvalitete života, kao što je raspoloženje i sposobnost obavljanja svakodnevnih aktivnosti.

                                 Čisto hladno prešano ulje Canabis sative indice ili indijske konoplje

Kao rezultat, unutar godine dana liječenja, 17 od 19 pacijenata su postigli zdravu tjelesnu težinu, a značajno su smanjeni mišićni grčevi, ukočenost, tremor, bol, noćne more, kao i doživljaji vezani uz PTSP, a povećani su sati provedeni u snu. Sudionici su također imali značajan napredak u raspoloženju i komunikacijskim vještinama. Osim toga, smanjena je uporaba lijekova kao što su antipsihotici, analgetici, stabilizatori raspoloženja i lijekova za Parkinsovu bolest. Nakon godine dana liječenja marihuanom, 72% sudionika istraživanja je smanjilo uporabu lijekova u prosjeku za 1,7 lijekova dnevno. Istraživač Zach Klein napominje da je ovo otkriće od posebne važnosti jer na ovaj način pacijenti mogu prekinuti koristiti mnoge lijekove koji mogu imati teške nuspojave.

Klein trenutno radi na drugoj studiji, testirajući može li marihuana biti korisna za ljude koji pate od disfagije, odnosno problema gutanja, što je tipična boljka kod kritičnih bolesnika i koja može dovesti do gladi ako se ne liječi. Klein se nada da će dokazati da marihuana može biti korisna u liječenju smetnji gutanja tekućine jer su prethodna istraživanja pokazala da ona stimulira dio mozga koji regulira refleks gutanja.

Druga studija, objavljena u listopadu u časopisu “Journal of Neurology Neurosurgery and Psychiatry”, utvrdila je da je medicinska marihuana učinkovita u smanjenju ukočenosti mišića kod bolesnika s multiplom sklerozom (MS). Ova ukočenost, koja je vrlo otporna na trenutne MS tretmane, utječe na 90% bolesnika s MS i redovito ometa mobilnost, spavanje i dnevno funkcioniranje. Osim toga dr. Zajicek navodi da je ukupna progresija bolesti u skupini koja je koristila kanabis bila manja od očekivane. Drugim riječima, kanabis usporava progresiju bolesti. Ovo je najjači dokaz do sada da kanabinoidi ublažavaju simptome multiple skleroze.


Ni to nije sve, marihuana pomaže i kod autizma. Rezultati studije objavljene u časopisu “Nature Communications” pomažu rastućem broju dokaza koji ukazuju da kanabinoidi imaju nevjerojatan potencijal u liječenju kroničnih bolesti.

Daniele Piomelli sa Sveučilišta u Kaliforniji, (UCI) i njezin kolega Olivier Manzoni iz Inserma, francuske agencije za istraživanje, primijetili su da su kanabinoidi vrlo usko vezani uz endokanabinoidne odašiljače koji se prirodno nalaze u mozgu a koji olakšavaju prijenos električnih signala između neurona. Poznati kao 2-AG, ovi odašiljači su odgovorni za reguliranje cijelog niza važnih tjelesnih procesa, poput onih koji govore tijelu kada je gladno ili kada doživljava bol.

Djeca s autističnim spektrom poremećaja, uključujući i onu koja su razvila ovaj poremećaj kao rezultat fragilnog X sindroma, koji je najčešći poznati genetski uzrok autizma, često imaju slab ili nefunkcionirajući 2-AG, što uzrokuje kronične sinaptičke smetnje u mozgu. Mnoga djeca s autizmom induciranim fragilnim X sindromom postanu mentalno invalidni kao rezultat ovih sinaptičkih grešaka, te imaju poteškoća u razvoju osnovne motoričke sposobnosti kao što su hodanje i razgovor, ili u učenju ponašanja u različitim društvenim situacijama.

Kanabinoidi iz marihuane učinkovito blokiraju enzime koji inhibiraju pravilnu funkciju 2-AG, obnavljajući sinaptičku komunikaciju puneći tijelo kanabinoidima koji mu nedostaju, a koji su od apsolutno vitalnog značaja za pravilan rad i komunikaciju stanica.

Iako smo naveli samo neke od studija koje su se bavile pozitivnim učincima kanabisa na ljudsko zdravlje, ponajviše na obnovu moždanih i kognitivnih funkcija, te smanjenja simptoma neuroloških i neurodegeneratvnih bolesti, smatramo kako će znanstvenici u budućnosti još više ispitivati učinak Canabis sative indice, a mi ćemo vrlo rado podijeliti njihove informacije s vama.

Smatramo da priroda obiluje prirodnim lijekovima, te da farmaceutska industrija odbija koristiti prirodne preparate jer se oni ne mogu patentirati, stoga se na njima ne može niti zaraditi. S druge strane uznemirava promicanje korištenja kanabisa u “zabavne svrhe” jer smatramo kako je ova biljka izniman lijek no kao i svaki lijek, ako se ne koristi kada treba i kako treba, od lijeka postane nešto sasvim drugo.


Napomena: izvorni članak je objavljen u Matrix World-u!





Nema komentara:

Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...