Apokalipsa zdravlja: srpnja 2015

Zašto je kefir koristan ?



   Što je zapravo kefir

Kefir je fermentirani mliječni napitak kiselkasto-osvježavajućeg okusa koji se dobiva uz pomoć kulture kefira ili kefirnih zrnaca. Smatra se da je porijeklom s Kavkaza i da je star i do 1000 godina. Žitelji Kavkaza poznati su po svojoj dugovječnosti i dobrom zdravlju, žive gotovo bez bolesti, što se pripisuje njihovoj svakodnevnoj i neograničenoj konzumaciji kefira. Kultura kefira u našim se krajevima često naziva i tibetanska gljiva ili kefirna gljiva, ali kefirna zrnca nisu gljive.

Kefirna zrnca, koja izgledom podsjećaju na kuhanu cvjetaču, po sastavu su mješavina bjelančevina, aminokiselina, lipida i topljivih polisaharida te sadrže simbiozu između velikog broja dobrih, mliječno-kiselih bakterija, octenih bakterija i sojeva kvasaca. Zrnca kefira hrane se i razmnožavaju u mlijeku i nemaju rok trajanja, mogu živjeti vječno. Brojni pokušaji mikrobiologa da kefirna zrnca proizvedu u laboratoriju uporno završavaju neuspjehom. Pitanje otkud dolaze i kako su nastala ostaje bez znanstvenog odgovora.

Legenda kaže da su kefirna zrnca dar od Boga, "mana s neba" koju je Bog poslao Izraelcima kad ih je Mojsije izveo iz Egipta da bi ih poveo u obećanu zemlju.

   Zašto je kefir koristan 

Kefiru se pripisuju mnogi pozitivni učinci kod velikog broja bolesti i bolesnih stanja, između ostalog smatra se da:


~ djeluje kao najjače sredstvo protiv alergija i intolerancije na hranu;
~ djeluje kao prirodni antibiotik;
~ smanjuje inflamatorne (upalne) bolesti kao što su reuma i artritis;
~ jača imunološki sistem i ubrzava zacjeljivanje tijela;
~ poboljšava probavu i pravilno iskorištavanje nutrijenata iz hrane;
~ liječi bolesti crijeva kao što su IBS ili SIC (sindrom iritabilnog crijeva), sindrom propusnosti crijeva, zatvor, proljev, nadutost;
~ pomaže kod bolesti želuca kao što su gastritis i čir na želucu;
~ čisti i detoksicira tijelo;
~ poboljšava funkciju jetre i djeluje protiv žučnih kamenaca;
~ pomaže kod srčano-žilnih oboljenja;
~ snižava šećer u krvi, visoki krvni tlak i visoke masnoće u krvi (trigliceride);
~ liječi gljivična oboljenja;
~ pomaže u zaustavljanju rasta malignih stanica;
~ normalizira metabolizam i time potpomaže gubljenje prekomjerne tjelesne težine;
~ pomaže kod nesanice i depresije;
~ pomaže kod bronhitisa i astme;
~ pomaže kod psorijaze i ekcema. 


Zapravo se radi o tome da kefir radikalno mijenja crijevnu floru na bolje, a zdrava crijevna flora je preduvjet za sveukupno dobro zdravlje. Pročitajte - Zdrava crijeva - ključ cjelokupnog zdravlja.


   Kako početi s kefirom 

Ako ste kefirna zrnca dobili poštom (obično se spakuju u vrećici s malo mlijeka), ili ako su bila zamrznuta, prvo ih trebate malo oporaviti ili oživiti. Zrnca stavite u staklenu teglu i prelijte s malo mlijeka, poklopite i ostavite na sobnoj temperaturi 24 sata. Sutradan ih procijedite i taj prvi kefir bacite. Ovaj postupak ponovite 2-3 dana, dok ne dobijete fini kremasti kefir ugodnog mirisa i okusa. Kefir je kiselkastog okusa ali miris je ugodan, nije kiseo. Ako ste dobili aktivna zrnca (koja nisu putovala i nisu bila zamrznuta) možete odmah početi s izradom kefira. 



Količina oko pola velike žlice zrnaca je dovoljno za 3 dl mlijeka. Zrnca prelijte mlijekom i ostavite u tegli poklopljeno 24 sata. Kad se mlijeko zgusne, kefir je gotov. Procijedite ga kroz malo krupnije cjedilo tako da cjedilo stavite u jednu zdjelu pa izlijete kefir zajedno sa zrncima i miješate sa žlicom dok se procijedi (pošto je gusto pa da lakše prođe). Zrnca vratite u teglu, dodajte novo mlijeko, a procijeđeni kefir stavite u staklenu teglu i spremite u frižider. Ne ispirite zrnca vodom jer će ih to oslabiti.

Kefirna zrnca se razmnožavaju pa ćete nakon nekoliko dana primjetiti da ih ima više. Tada povećajte količinu mlijeka. Jedna velika žlica zrnaca je dovoljna za 5 – 6 dl mlijeka. Prilagodite količinu kefira svojim potrebama. Kad se zrnca razmnože toliko da ih je previše za količinu koju trebate svaki dan, odvojite višak zrnaca. Dakle ako je pola litre kefira dnevno dovoljno za vas (dvije šalice) održavajte količinu zrnca oko jedne pune jušne žlice, višak odvajajte i podijelite s drugima. Na kraju teksta ću napisati kako zrnca možete poslati poštom.

Kefir je najbolji kad se radi svakodnevno. Ako ipak morate napraviti pauzu, idete na put ili nešto slično, prelijte zrnca s malo mlijeka, poklopite posudu i spremite u frižider. Tako može stajati do 7 dana. U slučaju da nemate mlijeka, možete ih čuvati i u vodi, ali ne predugo – samo do slijedeće kupovine mlijeka. Nakon pauze, kad ponovo krećete s izradom kefira, učinite opet kao prvi put da bi se zrnca oporavila: prelijte ih novim mlijekom, ostavite 24 sata na sobnoj temperaturi pa prvi kefir koji dobijete bacite. Ako je potrebno ovaj postupak ponovite nekoliko puta, dok ne dobijete fini kremasti kefir ugodnog mirisa i okusa. Kefir je kiselog okusa ali miris je ugodan, nije kiseo.

Možda ste negdje pročitali da se ne smiju koristiti metalne žlice i cjedila za cijediti kefir. No zaista nije važno koje žlice i cjedila koristite dok cijedite kefir, mogu biti metalne, plastične, drvene… Zrncima to ništa ne smeta. Ali važno je da kefir čuvate samo u staklenim ili keramičkim posudama. Nemojte nikad čuvati kisele stvari u plastičnim i metalnim posudama jer kiselina rastvara kemikalije iz plastike i metala koje onda ulaze u hranu, pa i u vas.

Možda ste pročitali da se kefir uzima 20 dana pa se onda mora napraviti pauza 10 dana. To nema veze, kefir nije nikakav medikament, to je prirodni probiotički napitak, fermentirano (ukiseljeno) mlijeko, dakle hrana, i možete ga koristiti kako god i koliko god hoćete, tj koliko vam prija. U terapijske svrhe za poboljšanje zdravlja može se uzimati i litra kefira dnevno. Za početak je dobro krenuti s manjom dozom, npr. 1 dl dnevno, potom postupno povećavati količinu. Naime, kefir radikalno mijenja sastav crijevne flore – korisne bakterije uništavaju patogene i zauzimaju njihovo mjesto, pa to kod nekih osoba može uzrokovati prolazne probavne smetnje.

   Koje mlijeko koristiti za kefir 

Najbolje je za kefir koristiti svježe domaće mlijeko (kravlje ili kozje) ali u nedostatku takvog, kefir je koristan i od kupovnog mlijeka. Čak i osobe osjetljive na mliječne proizvode obično dobro podnose kefir, jer se procesom fermentacije teško probavljive komponente iz mlijeka (mliječni protein kazein i mliječni šećer laktoza) razgrađuju i "predprobavljaju". Ako koristite kupovno mlijeko, preporučam ono pod nazivom ”svježe” (u bocama) koje je pasterizirano na nižoj temperaturi i ima kraći rok trajanja. ”Trajno” mlijeko s rokom trajanja od više mjeseci (u tetrapaku) je pasterizirano na vrlo visokoj temeperaturi a postoji i sumnja da se staro mlijeko kojemu je prošao rok trajanja ponovo pasterizira na ultra visokoj temperaturi (UHT) i vraća na police prodavaonica. Zato je takvo najpametnije izbjegavati. Što se tiče različitih proizvođača, ja nekako imam više povjerenja u manje mljekare. 


    Što sa viškom zrnaca 

Zrnca ste dobili od nekoga, podijelite ih dalje… Evo kako zrnca možete poslati poštom: malu količinu zrnaca (pola do jedne jušne žlice) stavite u najlonsku vrećicu za zamrzavanje. Dodajte malo mlijeka (par žlica), stisnite vrećicu (istisnite zrak) i vežite čvrsti čvor. Sve skupa stavite u novu vrećicu, istisnite zrak i vežite čvor. Ponovite sve skupa još jednom s trećom vrećicom, za svaku sigurnost, dakle ako bi se vrećica rastrgla da se mlijeko ne izlije. Spakujte u kovertu sa zračnim jastučićima i pošaljite poštom – učinili ste dobro djelo :)

Višak zrnaca možete sačuvati tako da ih isperete, posušite kuhinjskim papirom i zamrznete. Nakon odmrzavanja ponovite postupak "oporavka" naveden gore.


   Kefir na ljetnim vrućinama 

Ljeti kad su velike vrućine može se dogoditi da se sirutka (prozirna tekućina) na dnu tegle potpuno odvoji od gustog dijela kefira, te da kefir promijeni okus (više na octeno kiselo). To je iz razloga što se fermentacija ubrzava na visokoj temperaturi. U tom slučaju smanjite količinu zrnaca u odnosu na količinu mlijeka, i čuvajte kefir na najhladnijem mjestu u stanu. Ili ga procijedite ranije, dakle ne čekajte 24 sata, već cijedite kad se kefir zgusne i kad se počnu vidjeti prve male "pukotine" tj kad vidite da se čvrsti dio počinje odvajati od tekućine. Ako vam u tom momentu ne odgovara cijediti kefir, spremite ga u hladnjak na par sati pa ga onda cijedite u uobičajeno vrijeme. U hladnjaku se proces fermentacije zaustavlja.



Izvorni tekst - Tibetanska gljiva koja to nije – KEFIR, kefirna zrnca
Autor teksta - Anita Šupe - http://istineilaziohrani.blogspot.com/



Related Posts Plugin for WordPress, Blogger...