Zašto više neću jesti Margarin!
Nakon što pročitate ovaj tekst možda više nikada nećete imati isto mišljenje o margarinu!
“Ako se trebam odlučiti između margarina i maslaca, tada moram priznati da više vjerujem kravama nego li kemičarima.” Joan Dye Gussov
Desetljećima su nas uvjeravali kako je margarin zdrava alternativa maslacu, no istina polako ali sigurno uzmiče nad pažljivo smišljenom propagandom zahvaljujući kojoj su trovane milijarde ljudi. Ako još uvijek jedete margarin upozoravamo da bi vam se „želudac mogao okrenuti“ jer se ova prehrambena namirnica dobiva procesom sličnom stvaranju plastike.
Prvi korak – sastojci
Osnova za margarin su jeftina ulja slabe kvalitete koja se dobivaju iz sjemenki soje, pamuka, kanole (repice), šafranke i dijela kukuruza. Kada uzmemo u obzir da je soja, usprkos uvriježenom mišljenu, iznimno opasna biljka koja upropaštava krhki ljudski hormonalni sustav, i koja stvara sterilnost naročito u genetski modificiranom obliku (trenutačno je 98% usjeva soje GMO).
Ako se uzme u obzir da je pamuk jedna od industrijskih biljaka najviše tretiranih toksičnim pesticidima i insekticidima, i naravno ako uzmemo u obzir da se epitet „nekvalitetnog“ kukuruza daje GMO kukuruzu poglavito iz Argentine, tada sastojci za margarin postaju nejestivi i opasni po zdravlje, ali to definitivno nije sve.
Ulje se iz sjemenki navedenih biljaka dobiva takozvanim „vrućim prešanjem“ te se stvaraju velike količine slobodnih radikala koji su zaduženi za upropaštavanje stanica u našem organizmu. Slobodni radikali su glavni uzročnici prijevremenog starenja i stvaranje raka, no na žalost, bez obzira na ove činjenice, margarin neki još uvijek smatraju jedinim zdravim namazom.
Ulja opasna za ljudsku upotrebu se nalaze u margarinu
Ulje sjemenki pamuka je jedan od najpoznatijih sastojaka margarina i ne bi se trebalo koristiti za ljudsku upotrebu, ovaj nebulozni sastojak margarina u nerafiniranom stanju služi kao pesticid zbog toksina gosipola s kojim se pamuk prirodno štiti od nametnika.
Sjemenke pamuka u sebi sadrže velike količine visoko nezasićenih masnoća poznatih pod nazivom Omega 6 (50%) koje stvaraju upale. Masne kiseline Omega 6 su s vremenom postale poznate i po činjenice da stvaraju kronične kardiovaskularne bolesti i začepljenje krvnih žila.
Ulje kanole (ulje repice) je u zadnjih nekoliko desetljeća postalo iznimno popularno, a njega su kao ukusnu alternativu „hladno prešanim uljima“ predstavile velike kompanije brze hrane nakon što im je Monsanto omogućio genetički modificiranu varijantu. Ulje kanole je zaista ukusno no rijetki znaju da su njegova aroma i miris dodani, naime ne samo da je ovo jedino ulje u koje se dodaju aditivi poput deodoransa te se proces ekstrakcije trans masnih kiselina čini uz pomoć heksana – naftnog derivata i razrjeđivača.
Omega 6 iz sjemenski kanole se za vrijeme procesa deodorizacije pretvara u trans masne kiseline, a nakon toga oligo elementi ovog ulja se spajaju u dugačke lance erukične kiseline. Erukična kiselina se povezuje s nastankom fibrotičnih srčanih lezija.
Ulje kanole uzrokuje nestanak vitamina E iz tijela, smanjuje čvrstinu staničnih stijenki te omogućuje stanično propadanje. Ovo ulje stvara brojne alergije i lako se kvari, uzrokuje astmu i bronhijalne probleme. Korištenje ovog ulja povećava broj oboljelih od raka pluća.
Svakodnevno korištenje ulja kanole uzrokuje povećanje triglicerida za 40%, te inhibira normalne enzimske funkcije u tijelu korisnika. Ulje kanole je postalo iznimno popularno iako je 1985. FDA – krovna agencija za hranu i lijekove SAD-a zabranila stavljanje ovog ulja u formule za dojenčad jer je uzrokovalo nastanak dječje retardacije, na žalost nakon lobiranja Monsanta i dobivanja zakonskog imuniteta, biotehnološke kompanije nam legalno prodaju otrove, uključujući i u margarinu. Iako je ulje kanole iznimno kvarljivo, njegov ukus i miris se ne mijenja zbog dodanih aditiva i parfema.
Drugi korak – hidrogenizacija i proces stvaranja margarina
Nakon što se pomiješaju sva ulja u njih se dodaje fini prah od nikla – visoko toksičnog elementa koji služi kao katalizator u procesu hidrogeniziranja i kombiniranju trans-masnih kiselina. Neki proizvođači koriste druge vrste katalizatora no svi do iti jednog su toksični.
Hidrogenizacija je proces u kojem se rafinirana ulja uz dodavanje vodika pri visokim temperaturama i metalnih katalizatora u prahu, pretvaraju u čvrstu mast koja ostaje stabilna i na sobnoj temperaturi. Nevjerojatno je da većina takozvanih „zdravih prehrambenih proizvoda“ sadrži margarin, a posebno keksi, kolači, grickalice.
Hidrogenizirana mast i trans-masne kiseline nisu isti pojam, naime, trans-masne kiseline su samo jedan od nus-produkata hidrogenizacije.
Trans-masne kiseline nastaju i tijekom nekih drugih procesa, poput prženja, a molekularno gledano trans-masne kiseline imaju strukturu koja iznimno nalikuje plastici. Takve kiseline se ne otapaju i ne razgrađuju u ljudskom tijelu te ih se teško izlučuje.
Osim ometanja funkcija staničnih membrana, trans-masne kiseline iz margarina (bez obzira na sastojke) onemogućavaju pravilni prijenos hranjivih tvari u stanice, onemogućavaju eliminaciju toksina iz stanica, te uništava i obranu stanica od mikroba i drugih štetnih kemikalija.
Trans-masne kiseline doprinose povećanju LDL-a točnije štetnog kolesterola i apolipoproteina A koji doprinose stvaranju srčanih bolesti, no poznato je kako one doprinose povećanju razine inzulina koji potiče stvaranje masnih naslaga. Trans-masne kiseline su u kombinaciji s poremećajem funkcija staničnih stijenki jedan od najvećih razloga za stvaranje celulita.
One također povećavaju razinu prostaglandina E2, hormona koji stvara upalne reakcije u organizmu i koji ometa funkciju antiupalnih prostaglandina E1 i E3. Ovaj hormon utječe i na poremećaj brojnih metaboličkih funkcija, isto kao i Omega 6 ometa rad imunološkog sustava i onemogućava pravilno djelovanje kranijalnih živaca koji preko organa za probavu kontroliraju i upravljaju tjelesnom obranom.
Nemojmo zaboraviti katalizator u obliku finog praha od nikla. Nikal je toksičan za biljke, životinje i ljude ako se unosi više od prosječnih količina, ljudsko tijelo može podnijeti najviše 0,3 miligrama organskog nikla, kojeg unosimo uz pomoć konzumiranja voća, povrća, mesa i ribe. Anorganski nikal nikako nije primjeren ljudskoj konzumaciji, a u slučaju prekomjernog unosa nikla u tijelo, ovaj element postaje kancerogen.
Treći korak – pročišćavanje „sirovog“ margarina
Nakon djelomične hidrogenizacije sirova masa margarina je smrdljiva ljepljiva siva masa puna grumenja. Da bi se masa oslobodila od tvrdih grumena dodaju se emulgatori nalik na sapun, nakon toga se masa miješa.
Četvrti korak – deodorizacija
Nakon dodatka emulgatora i uništavanja grumena, hidrogenizirana masa sirovog margarina se čisti u parnoj kupelji pod pritiskom i s visokim temperaturama kako bi se otklonio smrad kemikalija. Ovaj proces se naziva deodorizacija jer se u margarinsku masu dodaju različiti kemijski aditivi kako bi margarin mirisao jestivo.
Peti korak – izbjeljivanje i bojanje
Nakon parne kupelji, margarin se izbjeljuje kako bi izgubio prljavo sivu boju, bijeljenje se naravno stvara uz pomoć miješanja s različitim kemikalijama i posebno pripremljenim prahom nekih vrsta gline, a nakon toga margarinu se dodaje žuta prirodna boja da nalikuje na boju maslaca.
Većinom prošlog vijeka bilo je zabranjeno dodavati boje margarinu i on je imao bijelu boju da se ne bi miješao s maslacem (neki naši proizvođači još uvijek imaju bijeli margarin koji služi za kuhanje i stavljanje u slastice), no potrošači nisu bili zadovoljni plastičnim izgledom margarina te su najveće margarinske kompanije u SAD-u uspjele lobirati za stavljanje boje i aroma u margarin uključujući i maslinovo ulje, kokosovo ulje, bademovo ulje i tako dalje, te su ga počeli promovirati kao ZDRAVU prehrambenu namirnicu.
Šesti korak – vitamini, arome i „čudesni“ dodaci
Konačno margarin više ne smrdi i nema sivu prljavu boju, no okus mu je još uvijek nejestiv i odvratan, tada se margarinu dodaju sintetički vitamini, pojačivači ukusa, arome i različiti konzervansi. S obzirom da proizvođači znaju koliko su margarini opasni po naše zdravlje u velikom dijelu slučajeva se u margarin dodaju biljni steroli kako bi smanjivali učinke stvaranja povećanje negativnih nositelja kolesterola tj. LDL-a.
Steroli su estrogeni spojevi te stvaraju probleme u endokrinom sustavu, a s obzirom da margarin i onako loše utječe na naš hormonalni balans ovo je još jedan pokazatelj koliko je margarin opasan po naše zdravlje.
Sedmi korak – promocija
Margarin se još uvijek promovira kao prirodni zdravi namaz i najsigurnija alternativa maslacu, a brojne su kompanije bile toliko bezobrazne da su agresivnim reklamnim kampanjama uspjele čak nametnuti mišljenje kako je margarin zdraviji od maslaca.
Iako je jako teško povjerovati u proces stvaranja margarina, činjenice moraju postati dostupne javnosti, kako bi mi mogli odlučiti što ćemo i kada jesti.
Sigurni smo da nas varaju i lažu u gotovo svim domenama, no prehrana je bila i opstala jedan od glavnih faktora ljudskog zdravlja i dugovječnosti, na žalost želja za zaradom je u korporativnom svijetu puno važnija od našeg zdravlja.
Jasno nam je da će brojni čitatelji ostati osupnuti ovim tekstom jer su možda većinu vremena smatrali kako margarin jeste zdrav i koristan dok je maslac opasan, pa ipak molimo vas da sami provjerite linkove koje smo vam stavili na raspolaganje ili jednostavno potražite informacije sami, provjerite što je istina, a što ne.
Izvori:
Manufacturing Process of Margarine from Rubber Seed Oil
The Devastating Consequences of Replacing Butter with Margarine in Our Diet
Why You Should NEVER Eat Vegetable Oil or Margarine!
Cotton and Pesticides
How is margarine made? – STOP TRANS FATS
Margarine is ‘plastic’ – STOP TRANS FATS
Canola oil: The #1 hidden health ‘danger’ at the prepared food bar
Hydrogenation of alkenes
Johnson Matthey Catalysts -Industrial Catalysis – Margarine
If margarine is healthier, why won’t ants eat it?
Activated Bleaching Earth For Margarine Oil
Why I will never eat Margarine again
Heksan – Wikipedia
Activated Bleaching Earth Powder
Oils and Oleochemical Catalyst
Primjedbe